Uklanjanje stabla nije moguće jer trenutna zelena politika grada to izričito zabranjuje. Naša je obveza čuvati i štititi cjelokupan fond gradskog zelenila, a osobito kapitalne primjerke – velika i potpuno razvijena stabla koja imaju ključnu ulogu u ekosustavu.

Ali radi se o Pajasenu, Ailanthus altissima,cija je uloga u ekostustavu izricito negativna. “Da je pajasen uistinu biljka-problem, ukazuje i činjenica da se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (tzv. Unijin popis) pa se ne smije unositi na područje Republike Hrvatske (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), stavljati na tržište Republike Hrvatske, razmjenjivati, držati (uključujući i držanje u kontroliranim uvjetima), uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Invazivne strane vrste osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa. Žljezdasti pajasen izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast(!!).Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu(!!),uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu. Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka. Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme(!!). Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). Dakle, svojim aktivnim sudjelovanjem,možete doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja pajasena na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, te na taj način očuvati prirodu Republike Hrvatske. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zajedno s partnerima Javnom ustanovom Nacionalni park Krka, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, te tvrtkom Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika, od 2020. godine provodi projekt LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj. Projekt traje od 1. travnja 2025. godine, a njegova vrijednost iznosi nešto više od 2 i pol milijuna eura, od čega je 60%financirano europskim sredstvima iz programa LIFE.” Molim vas,koje su mi onda opcije? Daljnje odvajanje i razbijaje zida te isusivanje zivice i travnjaka? Nadam se boljem rijesenju,jer,u takvom slucaju trebalo bi ipak nekakvo rijesenje biti moguce.